U atriju naše bivše bolnice “Sestre milosrdnice” postavljena je ploča najzaslužnijim sestrama i liječnicima koji su spašavali nedužne Židove tijekom II. svjetskog rata. Najzaslužnija osoba za podizanje spomen-ploče djelatnicima i liječnicima KBC-a Sestara milosrdnica, i osoba kojoj je blaženi Stepinac spasio oca, zagrebački pravnik židovskog porijekla Marko Danon zahvalio je svima koji su radili i rade u bolnici te rekao: “Bolnica Sestara milosrdnica po broju Židova koji su se liječili i skrivali te tako preživjeli rat, bez presedana je u Europi. Često se pitam kakvi su to hrabri i snalažljivi ljudi radili u bolnici i jesu li bili svjesni što ih čeka ako bi se saznalo što čine. Postojala je opasnost da svi u bolnici budu pobijeni.” Marko Danon dobio je iz beogradskoga Židovskog historijskog muzeja dokumentaciju o imenima nekih Židova koji su se liječili i skrivali u bolnici. “O rezultatima svoga istraživanja obavijestio sam prof. Marija Zovaka,ravnatelja bolnice, te smo utvrdili da se 250 Židova liječilo i skrivalo u bolnici, a 70 ih je preživjelo rat. Na koje su sve načine liječnici i sestre milosrdnice skrivali Židove unutar bolnice, bez sumnje bi se mogao napisati roman”, poručio je Danon. Blaženi Alojzije Stepinac uz sestru Bogoljubu Jazvo, upraviteljicu naše bolnice, pronalazili su načina, uz silnu hrabrost, te su pojedince u bolnici skrivali i više mjeseci ili godina. Vrhovna poglavarica sestara milosrdnica č. majka Miroslava Bradica kazala je: “Radosna sam što je konačno skinut plašt mukotrpne šutnje o životu i plemenitom djelovanju uzoritog kardinala Alojzija Stepinca i Sestara milosrdnica u njihovoj vlastitoj bolnici na Vinogradskoj cesti.” Ovom svečanom činu prisustvovali su brojni ljudi javnog života kao i djelatnici bolnice i gosti. I u teškim vremenima rata MILOSRĐE je našlo je put do najugroženiih!